Glutenska intolerancija (celijakija)

Gluten je posebna vrsta proteina koja se nalazi u pšenici, ječmu, zobi i raži.

Stručna mišljena oko konzumacije zobi su podijeljena (budući da dio oboljelih od celijakije odlično podnosi zob i ne razvija crijevnu patologiju), no većina ipak savjetuje izbjegavati i tu žitaricu. S obzirom da nije dopušten unos ni najmanje količine glutena, poteškoće često stvaraju prehrambeni proizvodi koji sadržavaju minimalne količine tih žitarica odnosno njihovih produkata.

Najvažnije je čitati deklaraciju na hrani prije nego ju kupimo. Hrana koja sadrži gluten trebala bi to i imati naznačeno na pakiranju, te tu vrstu hrane na taj način izbjegavamo. Stoga je prilikom svake kupnje namirnica, neophodno detaljno proučiti deklaraciju na kojoj mora biti istaknuto „Bez glutena“.

Gluten, našem organizmu može naškoditi na dva načina: izazivajući alergijske reakcije i intoleranciju odnosno celijakiju ili glutensku enteropatiju.

Nakon konzumacije glutenskih žitarica dolazi do senzibilizacije organizma i proizvodnje protutijela IgE. Alergijska reakcija se najčešće manifestira svrbežom kože i pojavom „koprivnjače“ (urtikarija), crvenilom, oticanjem usana i područja oko očiju (angioedem), mučninom, povraćanjem, grčevima, sekrecijom i nadraženošću nosne sluznice (rinitis) i astmom.

Druga reakcija na gluten, naziva se celijakija ili glutenska enteropatija, odnosno glutenska intolerancija (stari naziv).

Celijakija je nasljedna bolest imuno-sustava u kojoj je gluten prepoznat kao štetni čimbenik te se njegovim unošenjem u organizam potiče niz reakcija u kojima nastaju protutijela  IgA i IgG te se događa upala u tankom crijevu.

Rezultat tih upalnih događanja je uništenje stanica crijevne sluznice i nestanak crijevnih resica neophodnih za apsorpciju i iskorištenje nutrijenata. Stoga su posljedica uništenja crijevnog epitela malapsorpcija (smanjena apsorpcija hranjivih tvari u krvotok) i malnutricija (posljedična pothranjenost).

Jednom kada je postavljena dijagnoza glutenske enteropatije, ona ostaje doživotna te terapiju treba započeti istog trena. Terapija je, kao i kod glutenske alergije, isključivo eliminacijska. Dakle, ne postoji nikakav lijek odnosno pripravak koji bi smanjio procese upale i ublažio komplikacije, već se kompletno liječenje bazira isključivo na potpunom izbjegavanju pšenice, ječma, raži i zobi.

Stoga je najvažnije prilikom svake kupnje namirnica detaljno proučiti deklaraciju na kojoj mora biti istaknuto „Bez glutena“.

Uslijed malapsorpcije, s obzirom na nedostatan unos hranjivih tvari, vitamina i minerala, dolazi do niza patoloških zbivanja odnosno oboljenja.

Bolesti, dakle, koje prate glutensku enteropatiju su:
– pothranjenost
– anemija (manjak vitamina B12 i folata)
– adenokarcinomi crijeva i jednjaka
– limfomi
– osteoporoza (smanjena apsorpcija kalcija i vitamina D), osteomalacija
– bubrežni kamenci (manjak kalcija – oksalatni kamenci)
– smanjena plodnost, pobačaji, prijevremeni porod, kongenitalne malformacije (manjak folne kiseline – spina bifida i ostali poremećaji neuralne cijevi), zaostajanje djeteta u rastu (manjak hranjivih tvari u majčinom mlijeku)
– epileptični napadi (uslijed manjka folne kiseline može doći do odlaganja kalcijskih depozita u mozgu što uzrokuje oštećenja živaca)
– perikarditis (upala srčane ovojnice), kardiomiopatija (proširenje / popuštanje srca)
– intolerancija laktoze (oštećena crijevna sluznica i funkcija onemogućuju djelovanje enzima za razgradnju ugljikohidrata)
– učestale infekcije (smanjena apsorpcija antioksidansa – vitamina D, A i E)
– ulcerozni jejunoileitis (erozije sluznice tankog crijeva koje rezultiraju krvarenjem i mjestimičnim suženjem crijeva, što uzrokuje proljeve, bolove i opstipaciju)

Osim navedenih posljedica, glutensku enteropatiju često prate i drugi autoimuni poremećaji.

Znanstvenici su u jednoj studiji iznijeli teoriju kako gluten doprinosi razvoju rezistencije na leptin. Leptin je hormon koji sudjeluje u slanju signala sitosti govoreći mozgu kada je osoba dovoljno pojela. Ako tijelo postane otporno na ovaj proces, osoba osjeća konstantnu glad, jede više osobito između obroka te se deblja.

Zadnje objavljene studije sve više pokazuju kako je bezglutenska prehrana zdrava ne samo za osobe oboljele od celijakije, koje u organizam ne smiju unositi gluten, već i za sve one koji su odlučili ne konzumirati puno  industrijski obrađene hrane.

Gluten je vrlo jeftin i lako dostupan, a industrijskim namirnicama daje formu, voluminoznost, okus i kompaktnost te je tako gluten postao sastavni dio prehrambenih boja, konzervansa i aditiva.

Mršavljenje je vrlo individualan proces i zahtjeva ne samo izbacivanje glutenskih namirnica, nego pravilan raspored obroka, kombinaciju ugljikohidrata i proteina, unos i količinu hrane, te uvođenje više fizičkih aktivnosti i dovoljnog unosa tekućine.

Bezglutenska prehrana vas natjera da čitate sastav namirnica na proizvodima i da budete svjesni onoga što u sebe unosite.

Tijekom prvih nekoliko tjedana bezglutenske dijete preporučuje se dodatan unos vitamina, minerala i proteina radi zbrinjavanja deficita i popunjavanja rezervi nutrijenata. Često se preporučuje dodatan unos željeza, folne kiseline i vitamina B grupe.

Ponekad je potrebna zamjena za tekućinu i elektrolite uključujući kalcij, kalij i magnezij. I žene i muškarci sa slabijom gustoćom kostiju zahtijevaju dodatnu suplementaciju vitamina D.

Meso, ribe, jaja i zamjene (mahunarke) bogate su visokovrijednim proteinima i vitaminima B-skupine i mineralima. Upravo zbog toga je bitna zastupljenost namirnica iz ove skupine, a bez mesa bilo bi teško osigurati odgovarajući unos makro i mikronutrijenata.

Voće i povrće dobar su izvor vitamina i minerala. Suhe i mlade mahunarke i orašasti plodovi, osim što imaju visoku prehrambenu vrijednost, izvor su nenutritivnih sastojaka koji imaju blagotvoran učinak na zdravlje.

Orašasti plodovi, voće i osobito zeleno lisnato povrće, začini, bogati su dijetalnim vlaknima.

Kod akutne faze celijakije preporučuje se konzumiranje sezonskog voća i povrća, kuhanog na pari kako bi se sačuvale hranjive tvari u njima.

Najvažnije je čitati deklaraciju na proizvodu-hrani prije nego ju kupimo. Hrana koja sadrži gluten trebala bi to i imati naznačeno na pakiranju.

Ukratko, imate li celijakiju ili intoleranciju na gluten u bilo kojem obliku, morat ćete se odreći industrijske hrane, a to znači većine od svakodnevno konzumirane hrane.

Dakle, na raspolaganju su vam ostaju sve vrste voća i povrća, meso, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi – ako nemaju dodatak glutena. Od žitarica smijete kukuruz, soju, rižu, proso, heljdu. Smijete i krumpir. Možete piti i kavu, ali nemojte pretjerivati.

Moglo bi se zapravo reći da smijete jesti svu hranu za koju znate koja je sigurna i nekontaminirana glutenom, ali  to istovremeno znači da ćete si često morati sami kuhati kako biste bili sigurni da u vašem obroku nema tragova glutena.

Kako se provodi probir na celijakiju?

Prema podacima svjetskih istraživanja od celijakije boluje 1-2% stanovništva.

Važno je nikako ne započinjati bezglutensku dijetu prije završenog dijagnostičkog postupka jer bi rezultati pretraga mogli biti lažno negativni, a to znači daljnje odgađanje postavljanja ispravne dijagnoze.

Putem analize krvi na specijalna protutijela (protutijela na tkivnu transglutaminazu – tTG, endomizijska antitijela – EMA), ovi testovi mogu se učiniti u laboratorijima većih kliničkih bolnica; biopsija sluznice tankog crijeva obavezna je jer se bez potvrđenih patohistoloških promjena ne smije postaviti dijagnoza celijakije.

Pozitivan krvni test nije dovoljan za dijagnozu!

Izvor: Poliklinika Aviva