Nutrigenomika; kako hrana može promijeniti naše gene

Kada razmišljamo o hrani prvo što nam padne na pamet su kalorije ili energija za nastavak dana, no prema najnovijim istraživanjima to možda i nije jedina funkcija hrane. Monica Dus, mikrobiologinja, bavi se proučavanjem utjecaje hrane koju konzumiramo na naš mozak i genetsku informaciju s ciljem poboljšanja kvalitete života ljudi. Grana znanosti koja zastupa takav pristup hrani naziva se nutrigenomika. Da bismo razumjeli taj pristup, trebamo se podsjetiti da se hrana sastoji od komponenata; masti, ugljikohidrata (šećera), proteina, vitamina i minerala. Svaka od tih sastavnica može utjecati na to hoće li neki naš gen doći do izražaja i u kojoj mjeri. Najlakši primjer kojim bi to mogli ilustrirati su pčele. Znamo da su pčele radnice malene i rade danonoćno za dobrobit košnice (s čime se puno nas može poistovjetiti). U suprotnosti time pčela matica ima duži, opušteniji život, veća je i obnaša drukčiju ulogu od radnica. Mnoge će iznenaditi da su to u stvari dvije genetski iste pčele, ono po čemu se razlikuju je prehrana. Nutrigenomika nam možda može ponuditi odgovor kako da u svom životu biramo hranu koja će iznijeti najbolje u nama. Iako su pčele ekstreman primjer, u životinjskom svijetu to je vrlo česta pojava. Naši geni funkcioniraju na sličan način te se njihova aktivnost može potaknuti ili smanjiti ovisno o konzumiranoj hrani. Tako npr. prehrana majke dojilje ima znatan utjecaj na sastav mlijeka koje dojenče konzumira kao jedini izvor prehrane. Na taj je način, već od najranije dobi, moguće utjecati na gene djeteta. Slično tomu, kravlje mlijeko će se razlikovati po sastavu ovisno o prehrani krave. Međutim, ne utječe hrana koju konzumiramo samo na naše gene. Naime, na površini naše kože i u unutrašnjosti naših crijeva obitava zajednica mikroorganizama. S obzirom da oni dokazano utječu na naše raspoloženje, moramo i njih dobro hraniti. No, mi nismo u potpunosti „krivi“ za našu kombinaciju gena. Izbori namirnica naših djedova i baka odrazili su se i na nas, stoga je važno znati da hrana može ostvariti trajne genetske promjene. Ipak, zabilježen je neželjen učinak koji se ostvaruje aditivima i pakiranjem. Aditivima se hrana obogaćuje s ciljem prevencije bolesti i stanja koja nastaju manjkom nekog nutrijenta. Usprkos dobroj namjeri, oni također mogu uzrokovati genetsku promjenu koja je u nekim slučajevima povezana s karcinomom debelog crijeva. Sličan učinak uzrokovan je kemikalijama nađenim u plastičnim pakiranjima pri čemu postoji rizik za plodnost i rast. Učinak na razvoj čovjeka nije još u potpunosti razjašnjen, ali naglasak je na utjecaju koji poljoprivreda, okoliš i ekonomija imaju na našu prehranu, tj. naše gene te samim time i na poboljšanje kvalitete života.

Izvor:

Dus M. What you eat can reprogram your genes. Big Think; Health 2022 Mar 12.